Otok nije samo dio kopna okružen sa svih strana vodom, to je čitav jedan svijet, mali kontinent, dovoljan sam sebi, sa svojim jezikom i običajima, svojim vrijednostima i prirodnim ljepotama, koje trebamo istražiti, zaštititi i održivo koristiti.
Tekst: Tamara Crnac, Roman Ozimec; Fotografije: sudionici istraživanja
U razdoblju od 03. do 09. prosinca 2018. godine, održan je 3. Tjedan prirodoslovlja na otoku Korčuli (3TPK), kojeg su organizirali ADIPA: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske i Adriatica: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Mediterana, u partnerstvu sa: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Ekološko – ronilački klub „Korčula“ te Ekološka udruga za očuvanje i zaštitu mora i priobalja Mala Sirena. Pokrovitelji 3TPK su bili Grad Korčula i Dubrovačko-neretvanska županija, a voditelji 3TPK: Milan Vojinović, Tamara Crnac i Roman Ozimec.
Osnovna ideja organizatora istraživanja bila je kroz edukativne, promotivne i demonstracijske aktivnosti predstaviti prirodoslovne vrijednosti otoka onima koje to u stvari najviše zanima – Korčulanima, uz daljnja bazna: geološka, geomorfološka, speleološka, biospeleološka, protistološka, mikološka, botanička i zoološka istraživanja. Uz to, cilj je bio utvrditi ekološke probleme prisutne na otoku, definirati stanje zaštićenih područja, te pokušati naći zadovoljavajuća preventivna rješenja, podići razinu zaštite, ali i promisliti o mogućem održivom korištenju postojećih prirodnih resursa.
U okviru 3TPK u Centru za kulturu grada Korčule održano je čak 7 predavanja za javnost: Plastično more (Tamara Crnac); Priroda – ljubav od malih nogu (Ivana Marin); Agrobioraznolikost – stare sorte i pasmine otoka Korčule (Roman Ozimec); Kočje-jedinstveno stanište gljiva (Ivana Kušan); Samoniklo bilje (Sani Sardelić); Što kriju jame otoka Korčule? (Roman Ozimec); Upoznajmo pčelinju zajednicu (Vlaho Komparak) te Foto prezentacija dosadašnjih istraživanja na otoku Korčuli (M. Vojinović, T. Crnac, I. Kušan, R. Ozimec). Također, za vrijeme trajanja 3TPK u prostoru Centra za kulturu Korčula za javnost je bila otvorena izložba slika koju su postavili članovi Ekološko-ronilačkog kluba „Korčula“.
U posebnom fokusu 3TPK bili su korčulanski najmlađi – djeca, za koje je pripremljen bogat edukativni program, kroz predavanja te kabinetske i terenske radionice. U 3 područne škole: Korčula, Račišće i Lumbarda, održana su brojna predavanja i radionice za osnovnoškolsku djecu. Predavanja su: Recimo NE otpadu u moru (Tamara Crnac); Tajni život morske trave; Morske kornjače; Požar nije šala (Margarita Polzer & Ivana Konjevod), a radionice: Izrada plastičnih vrećica za kupovinu (Tamara Crnac & Ines Vuković); Show o morskim psima (Ivana Marin); Reciklaža otpada (Tamara Crnac & Ines Vuković). U edukaciji je sudjelovalo preko 400 djece, a još ih je oko 50 bilo uključeno u terensku radionicu: Šetnja Parkom Hober (Milan Vojinović).
U okviru baznih prirodoslovnih istraživanja ekipa od ukupno 12 znanstvenika-istraživača, stručnjaka za pojedina područja (abecednim redom): Damir Basara, Tamara Crnac, Branko Jalžić, Marjan Komnenov, Ivana Kušan, Neven Matočec, Roman Ozimec, Gordan Polić, Miro Pucar, Barbara Špadina, Milan Vojinović, Ines Vuković uz podršku brojnih stanovnika mjesta: Lumbarda, Korčula, Žrnovo, Čara i Blato, multidisciplinarno je istraživala oko 30 lokacija na otoku. Istaknimo najprije zaštićena područja: park šuma Hober te posebni rezervat Kočje, zatim nedaleki otočić Badija, Uvala i kanjon Istruga, Brna te područja Žrnova i Blata. Istraživano je podzemlje otoka, prvenstveno kroz biospeleološka, ali i speleološka i geomorfološka istraživanja špilja Pišurka i špilja Samograd te daljnjih 9 speleoloških objekata, kao i odvodni tunel Blatsko polje – uvala Bristva kod Blata, pri čemu su zabilježeni neki vrlo zanimljivi biološki nalazi, koji su još u fazi obrade. U SO Borovčeva jama kod Žrnova zaselak Podstrana, otkrivene i otvorene od strane mještana početkom rujna 2018. godine, utvrđen je i zanimljiv paleontološki nalaz zuba ribe koštunjače u matičnoj stijeni, koji će uz prethodno dobivenu dozvolu, biti stručno izvađeni iz matične stijene i po stručnoj analizi pohranjeni u GMK.
Kao jedan od iznimnih dosega 3TPK treba istaknuti punu suradnju s otočnim pučanstvom, ali i postojećim stručnim tijelima te iznimno pozitivnu atmosferu tijekom cijelog Tjedna, koja je kulminirala inicijativom za opširnijom organizacijom i produljenjem Tjedna prirodoslovlja na Mjesec prirodoslovlja, planiran za 2019. godinu. Također, ostvarena je iznimna suradnja s Gradskim muzejom Korčula (GMK), čak i u vidu suradnje na muzejskom postavu prirodoslovnog kutka otoka Korčule u okviru Muzeja.
Konačno, jedan od važnih ciljeva organizatora je publiciranje popularno-stručne monografije Špilja Pišurka, koja je svojom bogatom povijesti, smještajem neposredno uz grad Korčulu te čak s devet opisanih vrsta, endema otoka, danas u 21. stoljeću to svakako i zaslužila.
