U sklopu projekta Čiste jame – Zelena Korčula u razdoblju od 14. – 19.11.2023. udruge ADRIATICA iz Korčule i OSMICA iz Karlovca u suradnji s inicijativom Čisto podzemlje a uz financijsku podršku Grada Korčule provele su akciju istraživanja speleoloških objekata te čišćenja ilegalnih odlagališta otpada iz 5 speleoloških objekata te 2 vanjska lokaliteta na otoku Korčuli. Ova istraživanja su nastavak dugogodišnje suradnje svih dionika pod vodstvom Milana Vojinovića i Damira Basare.
Tako su uz pomoć učenika Osnovne škole Ante Curać-Pinjac pod vodstvom učiteljice Anamarije Radovanović, u četvrtak, 16.11., očistili prostor oko crkve na Svetom Martinu u Postrani i nastavili izvlačiti otpad iz Jame na Mratinu. U ovogodišnjoj akciji izvučeno je i prikupljeno oko 4 m3 miješanog komunalnog otpada. Dosada je iz jame izvađeno više od 20 m3 otpada u 3 akcije čišćenja. Uz čišćenje održana je i edukcija učenika na temu speleologije, biospeleologije te zagađenja speleoloških objekata. Edukaciju je vodio Damir Basara, instruktor speleologije.
U petak, 17.11. održana je akcija čišćenja plaže i okolice gradske plaže Banje u Korčuli. U akciji su sudjelovala učenici 1. razreda srednje škole Petra Šegedina iz Korčule, pod vodstvom nastavnice Darije Foretić. U akciji su sudjelovala 24 učenika i volontera, a prikupljeno je 7 velikih vreća otpada uz manju količinu krupnog komunalnog otpada. Otpad je prikupljan sa površine od 2500 m2. Tokom akcije održana je i edukacija o složenoj problematici morskog otpada s naglaskom na mikroplastiku koju je vodila Tamara Crnac, magistre biologije i ekologije mora. U sklopu edukacije učenici su naučili razvrstavati otpad te iščitavati podrijetlo otpada prema ambalaži. Među prikupljenim otpadom zabilježeni su najučestaliji predmeti: opušci, čepovi te mali plastični komadi. Također, iščitavanjem ambalaže utvrđeno je i najučestalije podrijetlo otpada, gdje prvo mjesto uvjerljivo zauzima Hrvatska, zatim Srbija pa Mađarska.
U ostalim akcijama od otpada u potpunosti su očišćene jama Zaspila kod Postrane iz koje je izvučeno 8 m3 raznog komunalnog otpada, dijelova motora, automobila, bijele tehnike te preko 30 jedinki raznih životinja. Iz ponora na Koritima kod Lumbarde očišćeno je oko 1 m3 raznog komunalnog otpada. Iz Tabaine špilje kod Vela Luke koja je ujedno i važan Tipski lokalitet te je zaštićena u okvirima ekološke mreže Natura 2000 očišćeno je oko 0,5 m3 otpada. Iz Umjetne špilje iznad Žrnova očišćena je manja količina komunalnog otpada, 0,5 m3 a u njenoj blizini detektirana su i 2 veća vanjska ilegalna odlagališta otpada. Osim ovih očišćenih speleoloških objekata započeto je i čišćenje Jame od Baščine kod Razine gdje je detektirano ubacivanje novih količina biološkog otpada (crkotine domaćih životinja) pa je čišćenje prekinuto zbog opasnosti od zaraze. Ovo novo onečišćenje dogodilo se u razdoblju zadnjih 5 godina, tj. od zadnjeg istraživanja 2018.g. Sav prikupljeni otpad zbrinut je od strane KTD Hober.
Daljnje čišćenje speleoloških objekata na otoku Korčuli nastaviti će se i u 2024. godini kroz suradnju udruga Adriatica i Osmica sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko Neretvanske županije kroz pozive Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kroz tu suradnju pokušati će se sanirati veća ilegalna odlagališta otpada u speleološkim objektima na otoku Korčuli.
Od značajnijih istraživačkih rezultata speleološki su istražene Jama Uništa, Deukalion špilja, Deukalion jama, Jama Moće te su za iste napravljeni topografski nacrti i opširna foto dokumentacija. Sve istražene špilje i jame postati će dio Crospeleo baze tj. Hrvatskog speleološkog katastra.
U akcijama čišćenja i istraživanja sudjelovali su: Milan Vojinović, Tamara Crnac, Damir Basara, Predrag Rade, Miran Barjaković, Gordan Bedenic, Katarina Komaić, Ivan Krstulović i Slaven Cvjetković.
“Čisto podzemlje” je volonterska inicijativa pokrenuta 2015. godine od strane Zagrebačkog speleološkog saveza (ZSS). Do danas se u rad Inicijative uključilo više od 30 speleoloških udruga, s osnovnim ciljem – popularizirati problem divljih deponija otpada u krškom podzemlju. Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka. U našem je kršu dosad evidentirano preko 900 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode. Nažalost, krška područja gotovo se u potpunosti preklapaju s područjima na kojima se nalaze onečišćene špilje i jame.
