Uspješna suradnja udruga Osmica iz Karlovca i Adriatica iz Korčule rezultirala je prvim Speleološkim katastrom otoka Korčule i Badije, a onda i novom akcijom čišćenja.
2.prosinca 2022. je u Gradskom muzeju u Korčuli održana prezentacija Speleološkog katastra otoka (SKOK) Korčule i Badije. Speleološki katastar otoka Korčule i Badije rezultat je dugogodišnjeg rada niza speleologa iz cijele Hrvatske i predstavlja bazu podataka od državne važnosti budući da je neophodna za održivo i pametno upravljanje prostorom.
Najveći dio speleoloških istraživanja u proteklih 30 godina na otoku Korčuli materijalno i logistički je pokrio Grad Korčula, a formiranje SKOK-a kao upotrebljive baze je financirano isključivo iz proračuna Grada Korčule. Katastar je predstavio Damir Basara, instruktor speleologije, a katastar su za Grad Korčulu izradili članovi udruge Osmica iz Karlovca, društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti te korčulanske udruge Adriatica, društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovnih raznolikosti Mediterana.
Okupljeni su tako doznali koliko ima špilja, jama, kompleksnih speleoloških objekata i umjetnih objekata diljem otoka. Također su doznali kako je Jama pod Bilušin vrhom najdublja jama na otoku sa 114 metara, a najduža špilja je Jakasova špilja s 94 metra, zanimljivo je da se oba objekta nalaze u Žrnovu.
“Speleološka istraživanja otoka Korčule započela su još 1991. godine. U tom smo razdoblju istražili i nacrtali 150 objekata, u njima smo prikupili određene biološke elemente i to je temelj za buduću bazu podataka koja će nam pomoći u budućnosti kako bi razvili mrežu za cijeli otok”, objasnio je Korčulanin Milan Vojinović, dugogodišnji član ADIPA-e, istraživač i predsjednik Adriatice.
Dan nakon prezentacije katastra održana je još jedna akcija čišćenja u organizaciji udruge Osmica iz Karlovca te udruge Adriatica. Radi se o nastavku čišćenja Jame na Mratinjskoj glavici u Kampušu u Žrnovu, a u akciji je sudjelovalo i tridesetak učenika Osnovne škole “Ante Curać-Pinjac” iz Žrnova. Iz jame je izvađeno novih tri kubika otpada, no niti u ovoj akciji nije očišćena do kraja. Kako bi se ova jama u potpunosti očistila od ubačenog otpada, bit će potrebne još jedna do dvije ovakve akcije jer nažalost otpadu se ne nazire dno, poručuju iz udruge Osmica. Osim Grada Korčule, ovu akciju su donacijom od 20 tisuća kuna još u svibnju ove godine podržali Čisto podzemlje i Lidl Hrvatska.
KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA OTOKA KORČULE I BADIJE
ZAŠTO SPELEOLOŠKI KATASTAR? Da bi kvalitetno upravljali prostorom moramo imati kvalitetne informacije.
Naručitelj: Grad Korčula
Izvoditelji: Adriatica – Korčula, Osmica – Karlovac
Opći cilj projekta
Stvaranje jedinstvene platforme (baze podataka) za sva buduća strukovna istraživanja (speleološka, arheološka, biospeleološka, geološka, hidrogeološka…) vezana uz speleološke objekte otoka Korčule i Badije te inventarizacija objekata za eventualnu daljnju turističku valorizaciju. Poseban osvrt stavljen je na podizanje svijesti o potrebi zaštite speleoloških objekata sa ciljem podizanja čistoće i kvalitete staništa i podzemnih voda.
Specifični cilj projekta
Izradom jedinstvene baze podataka podići kvalitetu i svrsishodnost te usmjeriti istraživačke radove udruga ili organizacija čiji je rad vezan uz speleološke objekte otoka Korčule i Badije u smjeru konkretnih projekata ili potreba od višeg značaja.
Projektne aktivnosti:
Sve projektne aktivnosti odrađivale su se tijekom 2022.g. Priprema projekta i kabinetski rad odrađivani se tijekom cijele godine a terenska istraživanja u dva navrata. Tijekom terenskog rada odabrani su najznačajniji speleološki objekti otoka Korčule za provjeru te za uspostavu standarda za sva buduća terenska istraživanja u narednim godinama.
Projektne aktivnosti podijeljene su u dvije kategorije:
Kabinetski rad
– Prikupljanje i analiza svih dostupnih objavljenih i neobjavljenih referenci vezanih uz speleološke objekte otoka Korčule i Badije
– Osmišljavanje i izrada baze podataka Katastra speleoloških objekata otoka Korčule i Badije
– Punjenje baze podataka relevantnim podatcima
– Izrada GIS i kartografskih podloga s poznatim lokacijama ulaza u speleološke objekte
– Analiza rezultata terenskih istraživanja
– Pisanje planova istraživanja i završnih izvješća
Terenska istraživanja
Bazna speleološka istraživanja koja su obuhvatila terensku provjeru položaja odabranih speleoloških objekata, fizičko istraživanje speleoloških objekata, provjeru ili izradu speleoloških nacrta, ispunjavanje terenskih zapisnika i dnevnika.
REZULTATI:
– SAKUPLJENO I OBRAĐENO 49 SPELEOLOŠKIH REFERENCI O ISTRAŽIVANJIMA NA OTOKU KORČULI I BADIJI
– OSMIŠLJENA I IZRAĐENA STRUKTURA SPELEOLOŠKOG KATASTRA
– NAPRAVLJEN POPIS SPELEOLOŠKIH OBJEKATA: 150 speleoloških objekata (146 Korčula, 2 Badija, 1 Zvirinovik, 1 Ošjak)
– NAPUNJENA BAZA PODATAKA (Excel-tablica) svim poznatim podacima, koji su ujedno i georeferencirani, tj. moguć je prostorni pregled svih podataka. 45 kolona, 150 redova, 5223 unosa
– PROSTORNI PREGLED PODATAKA
– IZRAĐENI KATASTARSKI LISTOVI SPELEOLOŠKIH OBJEKATA
– SLOŽENA BAZA POSTOJEĆIH NACRTA I FOTOGRAFIJA
